Banke u Hrvatskoj u 2022. ostvarile su bruto dobit na približno istoj razini kao godinu prije te bi im obveza na osnovu redovnog poreza na dobit mogla iznositi oko 150 milijuna eura, a manji broj banaka mogao bi platiti još oko 25 milijuna eura na osnovu tzv. porez na ekstraprofit, procjena je HNB-a.
"Banke koje posluju u
Hrvatskoj u 2022. godini, prema preliminarnim nerevidiranim podacima,
ostvarile su bruto dobit na razini približnoj godini prije, iako su u
prva tri tromjesečja imale dobit za 25 posto veću nego u istom razdoblju
prethodne godine. Navedeno bi moglo rezultirati financijskom obvezom za
banke na osnovi redovnog poreza na dobit u iznosu malo većem od 150
milijuna eura te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu
dobit. Pritom bi porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo
manji broj, od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju
visine prihoda", procjena je iz publikacije "Makroprudencijalna
dijagnostika". koju je Hrvatska narodna banka (HNB) u petak objavila na
svojim internet stranicama. U toj se publikaciji analiziraju makroekonomska i financijska
kretanja na koncu 2022. te identificiraju ranjivosti i rizici za
financijsku stabilnost, a uz ostalo sadrži i tekst pod nazivom "Procjena
utjecaja poreza na izvanrednu dobit na banke". Tako analitičari središnje banke procjenjuju da bi porez na
izvanrednu dobit smanjio povrat na kapital banaka obveznica za oko jedan
postotni bod, na razinu oko dugoročnog prosjeka. Također, on bi i
nadalje bio viši nego kod ostalih banaka koje nisu obveznice posebnog
poreza, napominju. U HNB-u procjenjuju da bi utjecaj poreza na izvanrednu dobit banaka
na financijsku stabilnost trebao biti zanemariv, dok bi eventualni
utjecaj na dostupnost i trošak kredita mogao biti vrlo ograničen. Naime,
empirijska istraživanja upućuju na to da mogućnost prebacivanja tereta
novog poreza na klijente ovisi o njegovoj ekonomskoj važnosti, ali i o
elastičnosti kreditne potražnje, odnosno konkurenciji na tržištu,
napominju.